U davnoj prošlosti, na Antarktici su rasle – palme!

Fotografija: Pixabay

Led i hladnoća prve su asocijacije koje nam padaju napamet pri spomenu Antarktike. Čak devedeset pet posto površine ovog kontinenta oko Južnoga Zemljina pola prekriveno je vječnim ledom, zbog čije težine mnogi krajevi leže ispod razine mora, a temperature se u hladnom dijelu godine spuštaju do minus sedamdeset Celzijevih stupnjeva. Kad tome dodamo vjetar koji šiba brzinom od 90 m/s, ne čudi podatak da ondje, izuzev znanstvenoistraživačkih postaja i opskrbnih baza, nema stalnih naselja.

U davnoj prošlosti, krajolik Antarktike bio je, međutim, dramatično drugačiji. Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog perma i početkom trijasa, svijet je bio znatno toplije mjesto nego što je danas a Antarktiku, tada još nezaleđenu, prekrivale su guste šume. Da stvar bude zanimljivija, ondje su rasla stabla slična onima tropskim, uključujući neku vrstu palmi! No, Antarktika je i tada, baš kao danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci po čitave dane bila obasjana sunčevom svjetlošću.

Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveučilišta u Kanzasu, predvodila je tim koji je na ledenom kontinentu nedavno pronašao niz novih fosiliziranih ostataka stabala. “Pitanje je kako su se biljke uspjele nositi s neprekidnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela. Upravo su stabla najbolji način da to otkrijemo, budući da ona bilježe sve fiziološke promjene u svojim godovima”, ispričala je Ryberg. “Većina godova koje smo analizirali slična je onima u tropskog drveća, premda drveće s Antarktike uopće nije raslo u tropskim uvjetima. Moguće je da su, tijekom razdoblja bez sunca, ova stabla doživljavala određenu vrstu hibernacije”.

Daljnja istraživanja mogla bi pomoći znanstvenicima u boljem razumijevanju aktualnih klimatskih promjena i njihovom utjecaju na biljni svijet.

Piše: Lucija Kapural


Komentari