Tijekom vožnje kroz australsku pustoš, doktorand arheologije sa Sveučilišta La Trobe sasvim je slučajno došao do otkrića koje će primijeniti njegovu struku. U pratnji lokalnog muškarca, poznavatelja područja, Giles Hamm je istraživao nepregledno prostranstvo geodetskih kanjona Nacionalnog parka Flinders Ranges. U jednom trenutku, osjetio je “zov prirode” te krenuo u potragu za zaklonom. Čim je ušao u plitku špilju, instinkt mu je rekao da se radi o nečemu velikom. “Ugledao sam pocrnjeli zid, što je bio očiti pokazatelj da je netko palio vatru u skrovištu . Nakon detaljne pretrage područja, pretpostavio sam da bi špilja mogla biti stara oko pet ili šest tisuća godina, jer prije tog razdoblja, koliko mi je bilo poznato, ljudi nisu ulazili toliko duboko u stijene”, ispričao je Hamm. Ubrzo je, međutim, shvatio da je pogriješio u procjeni. Pomnije proučivši fosilne ostatke biljaka i artefakte od životinjskih kostiju, shvatio je da je riječ o puno starijem nalazištu. Ovo neprocjenjivo otkriće pokazalo je da su ljudi počeli s naseljavanjem unutrašnjosti Australije čak deset tisuća godina ranije od onoga što se prije vjerovalo, dakle prije 50.000 godina. “Zvuči nevjerojatno da čovjek iziđe iz automobila kako bi obavio nuždu, a potom nabasa na jedno od najvažnijih nalazišta australske prapovijesti”, našalio se Hamm.
Piše: Lucija Kapural
