Pri spomenu indijanskih civilizacija Amerike, najčešće pomislimo na Maje, Azteke i Inke. Postojala je, međutim, još jedna velika i moćna indijanska civilizacija – Anasazi. Za razliku od prve tri, svoj svijet su izgradili u Sjevernoj Americi, i to u za život najnepovoljnijem dijelu kontinenta: polupustinjskom kamenitom jugozapadu. Čak ni najveći stručnjaci iz područja arheologije i antropologije ne znaju odgovor na očito pitanje: zašto su se ovi ljudi prije dva tisućljeća nastanili na području današnjih američkih saveznih država Novog Meksika, Colorada, Utaha i Arizone, na suhoj, užarenim suncem spaljenoj zemlji, gdje se između golih planinskih visoravni strmoglavljuju kameni kanjoni. Ne zna se ni odakle su se doselili, no stigli su kao već organizirana lovačka plemena koja su imala osnovna znanja o uzgoju kukuruza i tikve. Ono što se zna jest to da je kulturu ovog naroda, predaka Pueblo Indijanaca, na njezinu vrhuncu – između 1100. i 1300. godine – karakteriziralo intenzivno poljodjelstvo uz uporabu natapanja, visoka tehnička razina obrtničkih proizvoda (polikromna keramika, nakit od tirkiza i školjaka, pletenje, tkanje), a u to doba nastali su i neki od najpoznatijih puebla (primjerice, pueblo Bonito u kanjonu Chaco u Novom Meksiku).
Piše: Lucija Kapural
