“Svijet bez zakona, religije i kulture”: Upoznajte pleme Tupinambá, obazrive kanibale!

Godine 1555., francuski viceadmiral Nicolas Durand de Villegaignon osnovao je utvrdu Fort Coligny na otoku ispred današnjeg Rio de Janeira. Kako bi se suprostavili kolegama kolonizatorima Portugalcima, Francuzi su uspostavili bliske veze s urođenicima na kopnu, prije svega s plemenom Tupinambá. Dva franuska autora, katolički svećenik André Thévet te protestantski pastor Jean de Léry, ostavili su iscrpne zapise o tome iščezlom narodu. Léryja su u prvom redu zanimale građevine i gospodarstvo ove grupe brazilskih Indijanaca. Doznali smo tako da su Tupinambe stanovali po selima od četiri do osam velikih komunalnih kuća, odnosno 100-200 ljudi s 30 do 60 proširenih obitelji. Živjeli su od intenzivne poljoprivrede, a uz to su bili vješti ribolovci i sakupljači. Thévet je pak izvijestio o običajima urođenika, s naglaskom na dvije uzbudljive teme – golotinju i kanibalizam. Obje je povezao “sa svijetom bez zakona, religije i kulture, u kojemu ljudi žive kao divlje zvijeri”. Nije štedio na na opisima ritualnog kanibalizma nad ratnim zarobljenicima. Prema njima se, napominje, lijepo postupalo: nuđena im je dobra hrana, pa i ženske družice. To je trajalo dok ne bi došao trenutak smaknuća. Zarobljenik bi tada bio svezan i ubijen udarcem toljage u glavu. Tijelo žrtve bi se razrezalo na komade – žene bi s velikim tekom navalile na crijeva, glava se čuvala kao ukras, a krvlju žrtve bi se oprala muška djeca, kako bi postala hrabra. Što se golotinje tiče, Thévet ju je, kao što smo napomenuli, oštro osuđivao, dok je Léry u njoj gledao prirodno stanje i iskazivanje dobre građe tijela.

Piše: Lucija Kapural

Komentari