Što su to foraminifere?

Tijekom karbona, razdoblja paleozoika koje je započelo prije približno 354 milijuna godna te trajalo oko 64 milijuna godina, među biljkama su dominirale goleme papratnjače i primitivne golosjemenjače, dok su se u moru raširile vapnenačke alge, koralji, brahiopodi, puževi, školjkaši, glavonošci i foraminifere. Ako vam potonji pojam nije poznat, evo o čemu je riječ! Poznate i kao krednjaci, foraminifere su praživotinje koje grade vapnenačke kućice ili ih stvaraju lijepljenjem sedimentnog materijala. Te kućice, koje štite tijelo, različitih su oblika (ravne, spiralne, stožaste, itd.), s brojnim otvorima (tzv. foraminama) iz kojih izlaze pseudopodiji, lažne nožice u obliku tankih niti. Dugački između dvadeset mikrometara i petnaest centimetara, razmnožavaju se izmjenom nespolne i spolne generacije. Kućice uginulih životinja padaju na morsko dno i, tijekom dugačkog razdoblja, nagomilaju se i tvore debele naslage vapnenca. Tako se na obalama Sredozemnog mora i u nekim područjima Sahare nalaze debele naslage vapnenca, koje se sastoje od krupnih ljušturica fosilnih numulita; dno Atlantika se pak pretežno sastoji od mulja, u kojem krednjak globigerina tvori sedamdeset pet posto ukupne mase. Zbog svoje velike stratigrafske važnosti i filogenetske zanimljivosti, foraminifere su među najbolje istraženim fosilnim organizmima.

Piše: Lucija Kapural

Komentari