Kambrij, prvo razdoblje paleozoika, obilježila je nagla pojava raznih organizacijskih skupina životinja i višestaničnosti. Tada, prije pet stotina i pedeset milijuna godina, pojavilo se više od devet stotina novih vrsta – poput mješinaca, trilobita, brahiopoda i bodljikaša – a znanstvenici su ovaj fenomen nazvali “kambrijskom eksplozijom”.
Nikad ranije nije zabilježen takav nagli evolucijski pomak, a procjenjuje se da je trajao oko pedeset milijuna godina što je, u geološkom smislu, vrlo kratko vrijeme. Što je uzrokovalo ovakvo iznenadno bujanje života? Kako to da su gotovo sve današnje skupine životinja nastale upravo u kambriju?
Postoji nekoliko teorija o tome. Pomicanje tektonskih ploča, promjene u klimi i sastavu atmosfere, masovna izumiranja, kozmičko zračenje, stres i ekološki uvjeti samo su neki od mogućih uzroka kambrijske eksplozije. Paleontolog Preston Cloud pretpostavlja da ju je uzrokovalo povećanje razine atmosferskog kisika, nužne za razvoj kompleksnijih organizama.
Nadalje, valja uzeti u obzir i činjenicu da je početak kambrija bio obilježen je transgresijom mora na prekambrijska kopna sjeverne hemisfere, dok su novi prostori plitkog mora stvorili uvjete za nagli razvoj beskralježnjaka.
Većina stručnjaka slaže se ipak kako nije moguće izdvojiti samo jedan od ovih čimbenika kao glavni uzrok, već je upravo njihova kombinacija dala obol nastanku jedinstvenog događaja.
Prema novijim spoznajama, postoji mogućnost da su se sve recentne filogenetičke linije pojavile i prije kambrijske eksplozije, odnosno da je njena biološka važnost neznatna ako su joj svi presudni evolucijski događaji prethodili.
Piše: Lucija Kapural
