Iznenađujuće otkriće: Srednjovjekovni redovnici imali su češće parazite od običnih građana

Fotografija: Cineuropa

Sudeći prema najnovijim istraživanjima objavljenim u Međunarodnom časopisu za paleopatologiju ( International Journal of Peleopathology) srednjovjekovni redovnici u Cambridgeu imali su znatno češće parazite od običnih građana. Zašto je ovaj rezultat iznenadio znanstvenike, i kako su objasnili ovu novu spoznaju, pročitajte u članku koji slijedi.

Redovnici imali visok standard života za ono vrijeme

Istraživanja koja su provedena na području samostanskog groblja na kojem su ukapani pripadnici Reda Svetog Augustina u Cambridgeu tijekom srednjeg vijeka, pokazalo je da su redovnici bolovali od parazita. Usporedba s grobljem običnih građana u blizini, pokazala je da su redovnici dvostruko učestalije obolijevali od parazita u odnosu na druge građene, pa i one najimućnije. To je zapanjilo znanstvenike jer su redovnici imali znatno viši standard života od ostalih građana. Redovnici su živjeli u sređenim objektima, imali bolje uvjete života ne samo u prehrambenom već i higijenskom smislu. Imali su i sustav tekuće vode koji im je omogućavao da učestalo peru ruku i ispiru toalet nakon vršenja nužde. Ovu pogodnost nisu imali, ili su jako rijetko imali, pripadnici elite onog vremena. Obično su toaleti bili svedeni na septičke jame odnosno rupe u zemlji koje su se koristile za fekalije i drugi otpad.

Od otvaranja do zatvaranja ovog samostana

Konkretni je samostan osnovan 80-ih godina 13. stoljeća i bio je jedan od samostana s najvišim standardom življenja onog vremena. Zatvoren je krajem 30-ih godina 16. stoljeća, a do zatvaranja je došlo nakon što je Henrik VIII. došao u sukob s papom, koji mu zbog diplomatskog pritiska cara Svetog Rimskog Carstva Karla V. nije odobrio novi brak s Anom Boleyn jer je već bio u braku s Katarinom Aragonskom. Henrik VIII. je uskoro raskinuo vezu s Rimokatoličkom Crkvom, a sebe je proglasio poglavarom nove Crkve. Uslijedilo je zatvaranje samostana pa je tako svoja vrata zatvorio i ovaj u Cambridgeu.


Pretpostavka zašto su redovnici češće obolijevali od parazita

Znanstvenici su u istraživanju samostanskog groblja koristili digitalnu svjetlosnu mikroskopiju koja je pokazala da su jajašca parazita bila sačuvana ne samo u kostima redovnika već i u zemlji. Pretpostavlja se da je razlika u učestalosti obolijevanja bila vezana uz to što su redovnici uzgajali vlastitu hranu, a pri tome su zemlju gnojili svojim izmetom, što je vjeruje se odgovorno za masovnu zarazu parazitima. Uz to kretanje i boravak većeg broja ljudi na istom mjestu bili su, također, odgovorni na širenje parazita. Utvrđeno je da su najčešće bile raširene infekcije glistama, ali i bičašima. Liječnici su bili upoznati s ovom problematikom i nastojali su liječiti pacijente prepisivanjem gorkih lijekova poput aloe i pelina.

Iako je danas medicina efikasno doskočila problemu rješavanja parazita oni su znatno učestaliji u našim organizmima nego što to mislimo.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari