Rupa u zemlji, koja se nedavno otvorila u blizini rimskog Panteona, otkrila je ostatke dva tisućljeća starog pločnika. Unutar dva i pol metra duboke jame, koja se pojavila na trgu Piazza della Rotonda, arheolozi su pronašli sedam drevnih ploča izrađenih od sedre, šupljikava kamenog vapnenca. Panteon, svetište posvećeno svim bogovima, podignuto je za vladavine cara Hadrijana, između 118. i 128. godine. Kružnog tlocrta, s dograđenim tradicionalnim portikom koji nosi osam stupova, jedini je u cijelosti sačuvani spomenik antičkog Rima. Novootkriveni pločnik, tvrde stručnjaci, izgrađen je približno u isto vrijeme. Srećom, trg koji je inače krcat ljudima bio je poluprazan uslijed pandemije Covida-19, pa stradalih nije bilo, no stručnjaci upozoravaju da ovakve rupe postaju sve veći problem u “vječnom gradu”. U zadnjih stotinjak godina, rupe u asfaltu, koje Talijani zovu “voragini”, u prosjeku su se u Rimu pojavljivale trideset puta godišnje, da bi se, počev od 2009., njihov broj utrostručio. Što uzrokuje ovu neobičnu i potencijalno opasnu pojavu? Za nju su u prvom redu zaslužni davni građevinski radovi (primjerice, podizanje kamenoloma, tunela i katakombi), koji tlo čine nestablinim, da bi problem dodatno pogoršavale jake kiše. Uz to, veći dio Rima – napose njegov istočni dio – leži na mekanu, pješčanom tlu osjetljivom na vibracije uzrokovane prometom i eroziju uzrokovanu djelovanjem podzemnih voda. Talijanska vlada je 2018. odobrila višemilijunski plan sanacije rimskih ulica, no napredak je za sada spor. Da u svakom zlu ima dobra, svjedoče slučajevi kad otvaranje rupa dovede do ovakvih važnih arheoloških otkrića!
Piše: Lucija Kapural
