Uz pomoć minijaturnih robota, opremljenih dvjema kamerama, arheolozi su u srednjem Peruu otkrili podzemne galerije, grobnice i brojne glinene posude drevne civilizacije Chavin, koja je svoj vrhunac doživjela između 1300. i 550. godine prije Krista. Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških pronalazaka u regiji, budući da se o civilizaciji nazvanoj po svome važnom središtu, Chavinu de Huantaru, malo zna. Narod Chavina izgradio je veličanstvene hramove, bavio se izradom finih tkanina te njegovao vjersku umjetnost osebujnog stila. Riječ je o prvoj peruanskoj civilizaciji koja je izrađivala predmete od plemenitih metala, poput zlata i srebra, te od kože. Ujedno su prvi narod koji je ujedinio ravničarsko priobalno područje zemlje s Andama u zaleđu. Nakon pada Chavina, ondje su se razvile druge kulture, primjerice Chimu. U razdoblju prije carstva Inka (1400. – 1532.) u Peruu su, uz spomenute narode Chavin i Chimu, obitavali pripadnici naroda Caral i Wari. Chavin de Huantar je od 1985. godine na popisu svjetske UNESCO-ove kulturne baštine.
Piše: Lucija Kapural
