Godine 1974. godine, kineski farmeri sudjelovali su u najvećem arheološkom otkriću 20. stoljeća, i to posve slučajno. U potrazi za vodom, kopali su u blizini Xi’ana, glavnog grada pokrajine Shaanxi, kad su počeli nailaziti na dijelove grnčarije, ali i glave neobičnih skulptura. Svijet je tada saznao za fantastičnu vojsku od terakote, 7.000 figura ratnika i konja izrađenih u prirodnoj veličini, koja je bila dijelom golema mauzoleja iz 3. stoljeća prije Krista. Napravljena je u vrijeme Qin Shi Huanga, prvog cara jedinstvene Kine, a do današnjeg dana je golicala znatiželju znanstvenika. Zagonetka na koju dosad nisu uspijevali naći odgovor bila je sljedeća: kako je moguće da je oružje ratnika od terakote očuvano u besprijekornom stanju? Vrhovi koplja, mačeva i strijela su, naime, u vrijeme otkrića još bili iznimno oštri, a uz to su sačuvali visoki sjaj, što gotovo nikad nije slučaj kod oružja te starine. Međunarodni tim znanstvenika nedavno je objavio da je odgovor na to pitanje možda pronađen. Odbacili su prijašnju najpopularniju tezu da oružje nije korodiralo zbog premaza od kroma, metala koji je otkriven na površini nekih primjeraka. Zaključak koji su sada donijeli ponešto je prozaičan: njegova očuvanost posljedica je slučajnosti, odnosno niza čimbenika – poput visokog udjela kalija u bronci od koje je oružje izrađeno te povoljnog sastava tla – koji su se poklopili te stvorili idealne uvjete za višestoljetno trajanje. Pomalo razočaravajuće, ako nas pitate…
Piše: Lucija Kapural
