Austro-Ugarska bila je jedinstvena u Europi po dobrom odnosu prema Židovima, kojima je pružala jednaka prava kao i ostalim građanima. Val antisemitizma koji je bio u usponu tijekom i nakon Prvog svjetskog rata nije, međutim, obišao ovu srednjoeuropsku državu. On se posebno razmahao nakon poraza Austro-Ugarske u ratu jer su mnogi Židove osuđivali kao izdajice i ratne profitere (nepravedno jer je oko 40.000 Židova poginulo u službi austro-ugarske vojske). U Austriji su nastale organizacije poputAntisemitenbunda (Antisemitski savez) koje su organizirale antisemitska okupljanja, maltretiranje istaknutih Židova, pa i fizičke napade na njih i njihovu imovinu. To je potaknulo židovskog pisca Huga Bettauera da napiše romanDie Stadt ohne Juden: Ein Roman von Übermorgen (Grad bez Židova: roman o prekosutra). Radnja romana vrti se oko odluke gradonačelnika Beča da okupi sve gradske Židove i pošalje ih daleko na istok. To, međutim, izazove gospodarski kolaps grada i političari moraju moliti Židove da se vrate. Prodano je oko 250.000 primjeraka knjige diljem svijeta. Godine 1924. Hans Karl Breslauer na temelju romana snimio film. Nacisti su tom prilikom pokrenuli hajku protiv Bettauera, koji je iduće godine ubijen. Film je još prije dolaska nacista na vlast strogo cenzuriran, a samo jedna parcijalna kopija preživjela je Drugi svjetski rat. Prošle se godine, međutim, na jednoj pariškoj tržnici pojavila još jedna, bolje očuvana kopija filma. U Austriji je zatim pokrenuta kampanja na kojoj je prikupljeno više od 75.000 eura potrebnih za restauraciju filma.
Piše: Boris Blažina
