Na grčkom poluotoku Peloponezu, nedaleko velike palače iz razdoblja mikenske civilizacije, američki arheolozi otkrili su dvije grobnice stare tri i pol tisućljeća. U njima su pronađene ljudske kosti, koje se trenutačno analiziraju u laboratoriju, a znanstvenici pretpostavljaju da su pripadale mikenskim vladarima. Pokojnici su, naime, pokopani s mnoštvom basnoslovno vrijednih predmeta, poput zlatna pečatnog prstena i zlatna amuleta posvećenoj egipatskoj boginji Hathor. Grobnice su pronađene nakon dvogodišnjega iscrpljujućeg rada arheologa sa Sveučilišta Cincinnati. “Ovo otkriće je iznimno važno, budući da osvjetljava ranu fazu mikenske kulture”, objašnjava Jack Davis, voditelj iskopavanja. “Veća grobnica dugačka je dvanaest metara, dok je druga za dvije trećine manja. Obje pripadaju tzv. tolološkoj vrsti: riječ je o masivnim podzemnim konstrukcijama s kupolama, čija je visina mogla doseći i do petnaest metara. Kupole su se tijekom antičkog perioda urušile, napunivši grobnice zemljom, tako da pljačkaši nisu mogli ući u njih”. Mikenska civilizacija cvala je između 1650. i 1100. godine prije Krista, dakle u kasno brončano doba, isprva samo u kopnenom dijelu srednje i južne Grčke, a potom i na grčkim otocima s iznimkom Krete. Ovo razdoblje predstavlja izvor za brojne mitove i legende antičke Grčke, poput one o Trojanskom ratu.
Piše: Lucija Kapural
