Punašna  Venera od Willendorfa očito ima još puno toga za reći!

Venera iz Wilendorfa. Fotografija: All That's Interesting.

Najnovije istraživanje kipića svima poznate  bujne žene tzv. Venera iz Willendorfa, pokazalo je da mjesto njezina nalaska nije identično mjestu izrade ili barem lokalitetu s kojega je potekao materijal za oblikovanje. Ovaj je jedan od najstarijih primjeraka figuralne umjetnosti, a koji u sebi sjedinjuje ideal ljepote nekada više gladnog nego sitog čovjeka, pronađen početkom 20. stoljeća u Donjoj Austriji na obali Dunava.

Venera vjerojatno putovala gotovo 1000 kilometara

Kipić prozvan Venerom s prenaglašenim spolnim atributima poput grudi i gluteusa pripisuje se kulturi gravetijena odnosno kulturi lovaca i skupljača, a njezina se satarost procjenjuje na 30 000 godina. Figura je izrađena iz mekog vapnenca, s tim da je postupkom mikrokompjuterske tomografije ustanovljeno je da taj materijal potječe s područja Lago di Garda. Vjeruje se da je materijal potekao s podnožja Alpa, ali nije nemoguće da je došao, kažu, i s Istoka Ukrajine. Udaljenost između mjesta nalaza punašnog modela i vjerojatne “radionice”; u kojoj je izrađen, iznosi nešto manje od 1000 kilometara.

Znanstvenici sada pretpostavljaju da su nositelji gravetijenske kulture migrirali iz Italije na
područje današnje Austrije noseći sa sobom svoju božicu ili barem materijal od kojega su je
kasnije izradili. Ova migracija se smješta u kontekst klimatskih promjena ili pak seljenja vezanog u potrazi za plijenom. Iz cijele priče jasno je da su ljudi prije više desetaka tisuća godina bili mobilniji nego što se to do sada smatralo.

Piše: Sonja Kirchhoffer


Komentari