Dugo se vjerovalo da su psi pripitomljeni prije otprilike petnaest tisuća godina u istočnoj Aziji, nakon uvođenja poljoprivrede. Noviji nalazi opovrgavaju tu pretpostavku. Genetička istraživanja dokazala su, naime, da prijateljstvo čovjeka i psa traje dvostruko duže, još od ledenog doba!
Prije tridesetak tisuća godina, tvrde autori nedavno objavljene studije, drevni lovci-sakupljači pripitomili su pretke pasa, vukove, kako bi ih ovi štitili od predatora. DNK domaćih pasa najviše sličnosti je pokazao s onim iz fosilnih kostiju europskih vukova iz ledenog doba, dok je sličnost s vukovima i kojotima iz drugih dijelova svijeta bila gotovo zanemariva.
Istraživači iz Finske i Njemačke tvrde da se pripitomljavanje vjerojatno dogodilo slučajno – naši preci su po svoj prilici iskoristili činjenicu da su vukovi, zbog svježeg mesa, bili privučeni k njihovim lovačkim kampovima.
Stručnjaci su analizirali mitohondrijsku DNK, koja se nasljeđuje samo od majke, na uzorku od osamnaest prapovijesnih vukova te 77 pasa i 49 vukova iz sadašnjosti. Najstariji fosil koji su ispitivali, pronađen u masovnoj grobnici u blizini današnjeg Bonna, datira otprije 14.700 godina.
DNK modernih pasa najvećim dijelom pokazuje sličnosti s lozom pra-vukova čiji su ostaci pronađeni u špilji na sjeveru Švicarske, čime se dokazalo da se većina današnjih pasa može povezati s genetskom lozom podrijetlom iz Europe.
Piše: Lucija Kapural
