Prapovijesni šišmiši iz noćne more: Bili su golemi i mogli su hodati

Na novozelandskome Južnom otoku, arheolozi su pronašli fosil izumrlog šišmiša. Gorostasni leteći sisavac, triput veći od današnjih pripadnika svoje vrste, na ovom je području živio prije više od deset milijuna godina. Imao je goleme, oštre zube, što ukazuje na to da se hranio raznovrsnim namirnicama, od biljaka pa sve do sitnih kralježnjaka, a postoje dokazi da nije samo letio, nego i hodao na sve četiri kad je bio u potrazi za hranom. Monstruozni šišmiš nazvan je Vulcanos jennyworthyae, prema rimskom bogu vatre Vulkanu te prema članici znanstvenog tima Jenny Worthy, koja je pronašla fosilne ostatke. Radi se o prvome novom rodu šišmiša koji je pridodan na popis novozelandske faune u više od 150 godina. Prije pedeset milijuna godina, to područje bilo je dio južnog superkontinenta Gondwane. Međutim, cijepanjem ogromne kopnene mase i rastom ledenog pokrova na Antarktici, australoazijski šišmiši ostali su izolirani od svojih južnoameričkih srodnika.

Piše: Lucija Kapural

Komentari