U zadnjih nekoliko godina, paleontolozi su otkrili pregršt fosilnih ostataka prapovijesnih životinja, koje svojim dimenzijama izazivaju strahopoštovanje laika. Primjerice, na Novom Zelandu pronađen je fosil papige koja je za života – prije više od devetnaest milijuna godina – bila dugačka gotovo jedan metar te težila nevjerojatnih sedam kilograma. Stručnjaci pretpostavljaju da je gigantska ptičurina bila u gornjem dijelu hranidbenog lanca. Ta pozicija je pripadala i šest tona teškom ihtiosauru, drevnom gušteru čiji je fosil otkopan u tvrdim sedimentnim stijenama u Indiji. Ovaj monstrum živio je prije 150 milijuna godina, u u vrijeme kad je veći dio današnjega Indijskog potkontinenta bio je prekriven toplim tropskim morem. Na temelju znakova trošenja na njegovim velikim, snažnim zubima, znanstvenici su zaključili da je bio vrhunski predator koji se hranio tvrdom i abrazivnom hranom, uključujući školjkaše, ribe i morske reptile. U krimskoj špilji Tavridi, paleontolozi su pak otkrili divovskog noja, devu koja je bila dvostruko veća od današnjih srodnika te golema nosoroga s visokim rogom na čelu. Potonji, nazvan Elasmotherium, bio je visok dva i pol metra, dugačak pet metara i težak gotovo pet tona. Otkriće koje nam je uistinu protjeralo žmarce niz kralježnicu ipak je ono 340 milijuna godina starog fosila gigantskog šišmiša u jednoj škotskoj špilji: ovaj monstrum bio je dugačak gotovo jedan metar, a uz to je koristio debeo i snažan rep s otrovnom bodljom kako bi lovio i ubijao plijen. Možda ne zvuči lijepo, ali nam je doista drago da su ove stravične beštije izumrle…
Piše: Lucija Kapural
