Povijesna zagonetka: Nitko ne zna kako je iščezla moćna civilizacija Moche!

Civilizacija Moche, koja je cvala od prvoga do osmog stoljeća na sjevernoj obali današnjeg Perua, iza sebe je ostavila dokaze o jezivim religijskim ritualima, kao što su masovna prinošenja ljudskih žrtava nezasitnim i okrutnim božanstvima, ali i prekrasne šarene freske lascivnog karaktera, rukotvorine od zlata, figurice životinja, ljudi i božanstava te ornamentalno izrezbarene ćupove. Potomci triju mnogo starijih, iščezlih civilizacija – kultura Chavin, Salinar i Gallinazo – podizali su monumentalne građevine koje i danas oduzimaju dah, a dvije najpoznatije i najistraženije bile su posvećene nebeskim tijelima. Hram Mjeseca (“Huaca de la Luna”) i Hram Sunca (“Huaca del Sol”; na slici!), oblika stepeničastih piramida, bili su sazdani od čerpića, nepečene cigle sušene na suncu. Tehnička znanja koja su Moche morali imati kako bi stvarali takvu arhitekturu, kao i inventivnost nikad ranije viđena na američkom kontinentu, njihovoj civilizaciji daju važnost jednaku onoj koju je za Europu imala civilizacija antičkih Grka. Na vrhuncu je bila između 300. i 600. godine, da bi stoljeće kasnije – mnogo prije dolaska Europljana – doživjela iznenadni kraj. Što joj je presudilo, do danas nije otkriveno. Po svoj prilici se radilo o nekoj prirodnoj katastrofi: poplavama, predugim sušnim razdobljima, razornom potresu ili pak širenju pustinjskog prostora pješčanih dina na naseljena područja… Možda i o kombinaciji nekih od navedenih elementarnih nepogoda. Gotovo je nevjerojatno kojom je brzinom gusta koprena zaborava prekrila nekoć moćnu civilizaciju. Uspomena na nju sačuvala se tek u usmenoj predaji, u pričama koje su, uz vatru, prepričavali pripadnici naroda Chimu. U šesnaestom stoljeću, španjolski konkvistadori natjerali su lokalni živalj da raskopa stare ruševine: mnogi hramovi Mochea su uništeni do temelja, a na tisuće neprocjenjivo vrijednih artefakata završilo je na brodovima pohlepnih bijelih došljaka. Njihova nezasitnost išla je toliko daleko da su preusmjerili tok rijeke Lambayeque na hramove, kako bi ih voda što više raskopala i izbacila im zlatne predmete kao na pladnju!

Piše: Lucija Kapural

Komentari