Potkraj starijega kamenog doba, naši preci počeli su graditi nastambe slične indijanskim šatorima

Kako bi se zaštitili od kiše, snijega, vjetra, vječno budnih grabežljivaca ali i pripadnika drugih ljudskih zajednica, naši preci iz starijega kamenog doba povlačili su se u prirodne zaklone – špilje. Kako je tehnologija obrade kamena napredovala, svoje domove počeli su ograđivati obrambenim zidovima, sazdanim od naslaganog kamenja i precizno postavljenog granja. Sljedeći korak u razvoju prapovijesne “arhitekture” bilo je podizanje nastambi od drveta i životinjskih koža, nerijetko ukrašenih isprepletenim šibljem. Prve građevine tog tipa, otkrivene na jugoistoku Francuske, nastale su prije 450.000 godina. Neandertalci, populacija praljudi iz srednjega paleolitika koja je između 250.000 i 30.000 godine prije Krista nastanjivala golema područja u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji, prilikom gradnje su iskazivali veliku inventivnost. Pripadnici ove izumrle pobočne loze čovječanstva, koji su kao lovci i skupljači živjeli u gotovo polarnim uvjetima, podizali su funkcionalne te prilično udobne nastambe. Prvo su iskopali rupe u zemljištu, a potom bi iznad njih gradili čvrstu i solidnu konstrukciju od fino obrađenih grana drveća, da bi sve prekrili životinjskim kožama. Potkraj starijega kamenog doba, naši preci počeli su izrađivati nastambe nalik na šatore američkih Indijanaca. Prvo bi postavili drvenu konstrukciju, od štapova jednake duljine i debljine, a oko nje bi jednostavno razapeli životinjske kože. Preteča kolibe prvi put se pojavila početkom srednjega kamenog doba. Sastojala se od drvene konstrukcije koju je pokrivalo šiblje.

Piše: Lucija Kapural

Komentari