Ovo drevno pleme prinosilo je ljudske žrtve hirovitom božanstvu, kako bi spriječilo potrese!

Dok o mnogim pretkolumbovskim civilizacijama, poput Maja, Azteka, Inka, Olmeka i Tolteka, postoje brojni zapisi, ima i onih o kojima manje znamo. Jedna od njih je Chibcha. Riječ je o indijanskom narodu iz porodice Chibchan koji je, do svoga nestanka u osamnaestom stoljeću, nastavao područje Kordiljera u današnjoj Kolumbiji. Imali su razvijenu poljoprivredu: glavna kultura bio je kukuruz, a uzgajali su i krumpir, manioku, grah i koku, biljku čije se lišće žvakalo te, pomiješano s krečom, koristilo u vjerskim obredima. Razvili su i učinkovit postupak za dobivanje soli: slanu vodu koju su nalazili u izvorima i jezerima stavljali su u glinene lonce i držali iznad vatre dok ne ispari. Lonac je kasnije trebalo razbiti da bi se došlo do soli. Bili su vješti lovci, ali i obrtnici – tkalaštvo i lončarstvo u njihovo doba je cvalo, a znali su topiti i lijevati bakar te proizvoditi ornamente jedinstvene ljepote. Nastambe su gradili od balvana obloženih blatom. Četiri kose krovne grede davale su im oblik piramide, a bile su pokrivene slamom ili travom. U njih se ulazilo kroz nevelika vrata od trske, a imale su dvije prostorije: jednu za muškarca, a drugu za njegovu ženu ili žene. Osobito zanimljiv bio je religijski sustav. Chibche su bili mnogobošci, a sunčevo božanstvo Bochica imalo je vrhovnu ulogu. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava, napose kad se radilo o nepredvidivom Chibchacumu. Chibche su, naime, vjerovali da ovo božanstvo nosi čitav svijet te da, u trenucima kad ga premješta s ramena na rame, dolazi do razornih potresa!

Piše: Lucija Kapural

Komentari