Ove stijene nastajale su milijunima godina, taloženjem ljuštura na morskom dnu

Razdoblje krede, koje je počelo prije otprilike 140 milijuna godina te trajalo 75 milijuna godina, obilježilo je najviše podizanje morske razine u povijesti našeg planeta, kao i stvaranje najrazličitijih sedimentnih stijena. Pojavila se nova flora: paprati i golosjemenjače uzmiču pred bujajućim kritosjemenjačama, odnosno biljkama s cvjetovima. Nadalje, raznovrsna biljna hrana dovela je do pojave novih životinjskih vrsta. Jedan od najfascinantnijih aspekata te geološke epohe dobiven je miješanjem arhačnih i novih oblika, kako kod flore tako i kod faune. Primjerice, ribe slične današnjima nastanjivale su morske dubine zajedno s morskim gmazovima i primitivnim amonitima, dok su gušteri, zmije, kornjače i daždevnjaci dijelili kopno s nekim od najvećih dinosaura. Možda najtipičnija pojava krede bilo je ipak stvaranje debela vapnenačkog sedimenta na morskom dnu. Nastajao je tijekom milijuna godina, taloženjem ljuštura sićušnih organizama na dnu drevnih oceana. Pješčane naslage postupno su ih prekrivale te, ojačane težinom vode, zbijale sve dok se nisu pretvorile u stijene. Slojevi malih ljusaka stvorili su tako fini, prhki vapnenac zvan kreda, koji je i dao ime razdoblju. S vremenom, pomicanje Zemljine kore dovelo je do izranjanja tih stjenovitih slojeva. Takve tvorbe najčešće se javljaju u obliku oštrih i vrlo strmih grebena, poput onih u Doveru u Velikoj Britaniji.

Piše: Lucija Kapural

Komentari