Prije nekoliko godina, paleontolozi su na području kanadske provincije Alberte pronašli fosilne ostatke hadrosaura, golema biljoždera koji je ovo područje nastanjivao u periodu kasne krede. Poznati i kao “dinosauri s pačjim kljunom”, zbog glave slične onoj u današnjih patki, ovi gmazovi imali su jedinstven način žvakanja: gornja čeljust, koja se gurala prema naprijed i ustranu, grebala se o onu donju, efikasno mrveći hranu. Znanstvenici su nedavno detaljnoj analizi podvrgli repne kosti ovog stvorenja, došavši do zanimljivog uvida: okruglasta udubljenja na njima dokaz su da je ova jedinka, mlađa ženka, bolovala od tumora! Znanstvenici imaju prilično jasnu predodžbu i o kakvom je točno tumoru riječ – spomenute lezije na kostima repa gotovo su identične onima u kostima ljudi oboljelih od histiocitoze Langerhansovih stanica. Ovu rijetku bolest karakterizira abnormalno bujanje dendritičkih stanica, uslijed kojeg dolazi do koštanih promjena, kožnih osipa te jetrene i endokrine disfunkcije. Bolest najčešće pogađa djecu od dvije do deset godina, a premda je riječ o benignom tumoru, oticanje praćeno snažnim bolovima dio je uobičajene kliničke slike, a u težim slučajevima može uzrokovati frakturu kostiju. Zašto je ovo otkriće važno, objasnila je autorica studije Mila May, pročelnica Odsjeka za anatomiju i antropologiju na Sveučilištu u Tel Avivu. “Identificiranje i proučavanje bolesti koje pogađaju životinje i ljude pomaže nam da bolje shvatimo okolišne faktore koji uzrokuju patološke promjene. U budućnosti, to bi nam moglo dati odgovor na pitanje o uzrocima – i liječenju – niza bolesti. Upravo u tome leži vrijednost ovog istraživanja!”, ispričala je May, znanstvenica koja je, skenirajući kosti hadrosaura, prva uočila šupljine od tumora.
Piše: Lucija Kapural
