Godine 1900., u blizini Pompeja pronađena je lubanja muškarca. Od tada pa do dana današnjeg, taj ponešto sablastan dio drevne prošlosti predmet je žustrih polemika u redovima arheologa. Dio stručnjaka je, naime, smatrao kako je lubanja pripadala slavnu rimskom piscu i političaru Pliniju Starijem, dok je dio pretpostavljao kako se nalazila na ramenima nekog drugoga, anonimnog stanovnika Pompeja. Nedavna analiza, provedena u vrhunskome talijanskom laboratoriju, sugerira da su u pravu – ovi prvi. Testovi su, naime, pokazali da je lubanja kompatibilna s glavom stanovnika drevnog Rima te da pripada osobi u pedesetim godinama života – a Plinje je poginuo u dobi od 56 godina, prilikom erupcije Vezuva. “Još uvijek nismo sto posto sigurni, no nismo pronašli ama baš nijedan dokaz koji bi sugerirao da lubanja ne pripada Pliniju. Naš pothvat se nastavlja novim istraživanjima, a istina će ubrzo biti otkrivena”, najavio je povjesničar Andrea Cionci, jedan od sudionika projekta. “Ako lubanju definitivno povežemo s Plinijem, bit će to jedini identificirani ljudski ostatak iz antičkog Rima”. Plinije Stariji, koji je živio u 1. stoljeću, autor je “Prirodoslovlja”, jednog od najstarijih enciklopedijskih djela na svijetu. To djelo sadrži dragocjene podatke o kozmografiji, zemljopisu, etnografiji, biologiji, poljoprivredi, medicini, mineralogiji i umjetnosti. Život je izgubio u spašavanju preživjelih nakon erupcije vulkana koji je razorio Pompeje. Bio je, naime, prefekt rimske mornarice te je mobilizirao flotu u spašavanju stradalih. Taj pothvat smatra se najstarijom poznatom operacijom civilne zaštite.
Piše: Lucija Kapural
