Topljenjem ledenjaka u Norveškoj, ovih se dana, na visini od 1.973 metra, ukazao planinski prijevoj iz razdoblja Vikinga, prepun vrijednih artefakata ali i predmeta za svakodnevnu upotrebu. Zahvaljujući ledu koji ih je sačuvao od propadanja, arheolozi su imali priliku proučiti odjeću, obuću, nakit, različite alate, jahaću opremu, štap za hodanje s runskim zapisima, rukavice, igle, preslicu od brezine kore, životinjski izmet, kosti konja i pasa, pa čak i primitivnu inačicu povoca za potonje životinje. Zanimljiva je i drvena naprava kojom se sprečavalo mladunce da sišu mlijeko koza, budući da je ono bilo namijenjeno za ljudsku konzumaciju. Pronalazak svjedoči o opasnostima putovanja ovom prometnicom, ali i o njezinoj iznimnoj važnosti. “U vrijeme Vikinga, prijevoj su koristile karavane, a brojne pronađene kosti jasno pokazuju da nisu svi sretno prošli ovim putem. Najfrekventniji prijelazi odvijali su se u jedanaestom stoljeću, a put se prestao koristiti u četrnaestom stoljeću, zbog epidemije kuge i klimatskih promjena”, objašnjava voditelj istraživanja Lars Pilø, ravnatelj “Programa glacijalne arheologije”. Životinjska trupla i slomljene alate po svoj su prilici duž prijevoja odbacivali putnici, dok su vrijedni artefakti vjerojatno jednostavno bili gubljeni prolaskom stoljeća. Prisutnost izvrsno očuvane odjeće nešto je teže objasniti. Arheolog Espen Finstad iznio je hipotezu da su je odbacile osobe koje su patile od teške hipotermije, stanja koje vrlo često uzrokuje halucinacije i iracionalno ponašanje.
Piše: Lucija Kapural
