Prije četrdesetak tisuća godina, čovjek nije bio jedini hominid koji je obitavao na tlu današnje Europe – stanište je dijelio s najmanje tri srodne vrste, među kojima su bili i neandertalci. Ova populacija praljudi iz srednjeg paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa, prepoznatljiva je po svojim zdepastim konturama, bačvastim prsima, snažnim rukama, niskim i izduženim lubanjama, izraženim nadočnim lukovima te širokim nosnim šupljinama. Pretežno lovci i skupljači, neandertalci su bili iznimno otporna vrsta, a postojali su 200.000 godina duže nego što vrsta kojoj današnji čovjek pripada, Homo sapiens, ukupno postoji. Tragovi njihovog egzistiranja na europskom kontinentu gube se u razdoblju od prije 28.000 godina, što znanstvenike navodi na zaključak da su negdje u to vrijeme izumrli. Nedavno pronađeni fosilni ostaci pokazuju da su posljednje skupine prije izumiranja bile grupirane oko područja današnjeg Gibraltara, te da su nam više nalikovale nego što je struka pretpostavljala. Ostaci neandertalaca pronađeni su u tamošnjem špiljskom kompleksu Gorham’s Cave: ovo prirodno zaklonište, zaključili su istraživači, tijekom ljeta je ostajalo relativno hladno, dok je u zimskim mjesecima zadržavalo toplinu, pružajući svojim stanarima zaštitu od elemenata i predatora. Paola Villa, genetičarka sa Sveučilišta Colorado, tvrdi da su neandertalci koji su živjeli na ovom prostoru bili daleko od predodžbe koju imamo o njima, doživljavajući ih kao nasilne, primitivne spodobe što uzajamno komuniciraju mumljanjem i vitlaju motkama prema svakome tko im se pokuša približiti. Istraživanje njenog tima pokazalo je, naime, da čovjek dijeli 99.5% DNK s neandertalcem. “Moramo odbaciti kompleks superiornosti modernog čovjeka u odnosu na svoje pretke. Pripadnici vrste Homo sapiens stalno su se miješali s neandertalcima, a dokaze toga prapovijesnog križanja nosimo u svojim genima”, objašnjava znanstvenica. “Neandertalci su bili vješti i lukavi lovci, poznavali su umjetničko oblikovanje i apstraktno razmišljanje te izrađivali sofisticirane alate; ukratko, kognitivne sposobnosti ove vrste bile su jako slične onima današnjeg čovjeka!”
Piše: Lucija Kapural
