Neobičan gmaz mogao bi promijeniti sve što znamo o evoluciji ovih životinja

Prije nešto više od tri godine, paleontolozi su u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku otkrili 200 milijuna godina stare fosilne ostatke drepanosaura. Specifičnost ovoga gmaza su zakrivljene kandže na prednjim nogama, kojima je iz kore drveća vadio kukce – baš kao što to čine današnji mravojedi. Životinja je pažnju znanstvenika okupirala prvenstveno neobičnim izgledom. Bila je veličine domaće mačke i živjela je na drveću. Glava joj je nalikovala ptičjoj, a tijelo onome kameleona, no najzanimljivije su bile već spomenute prednje noge. “Bile su snažne i mišićave, a kažiprst s golemom kandžom puno duži od ostalih prstiju. To je vjerojatno bila najveća kost u tijelu drepanosaura”, ispričao je dr. Adam Pritchard sa Sveučilišta Yale, tadašnji voditelj istraživanja. Njegovi kolege nedavno su pomnije analizirali fosil, zaključivši kako bi mogao promijeniti sve što znamo o evoluciji gmazova te otkriti kako su zapravo četveronožne životinje pokorile svijet. “Na našim podlakticama, na podlaktici Tyrannosaurusa rexa ili slona imamo dvije paralelne kosti – radius odnosno palčanu kost, te ulnu odnosno lakatnu kost. Otkrili smo da da ih drepanosaur nije imao, čime ova životinja ruši sve poznate obrasce. S jedne strane pomiče granice onoga što znamo o razvoju i evoluciji udova četveronožaca, a s druge strane dokaz je životnog stila životinje koja se očito prilično neovisno prilagodila okolini”, objašnjava dr. Nicholas Fraser iz Nacionalnog muzeja Škotske. Drepanosaur je izumro koncem trijasa, ne razvivši se u niti jednu danas poznatu životinju. “Ovo je prvi slučaj nestanka vrste koje odudara od poznatog obrasca”, zaključuje paleontolog.

Piše: Lucija Kapural

Komentari