Danas se apsolutno svuda susrećemo sa zaštitom privatnosti podatka, pa tako i na suđenjima osoba optuženih za zločine protiv čovječnosti. Iako je bivši čuvar nacističkog koncentracijskog logora Sachsenhausen imenovan za javnost kao Josef S. već i “ptičice na grani” znaju da je riječ o Josefu Schützu, što pokazuje da sustav zaštite podataka i ne funkcionira. Pravo na privatnost kao ljudsko pravo je definirano u brojnim međunarodnim dokumentima, no imaju li na njega pravo osobe koje su same gazile najosnovnija ljudska prava poput onog na život i njegovo dostojanstvo.
Prvo suđenje niže rangiranom nacističkom zločincu
Sve do nedavno, konkretno 2011. godine nije se sudilo niže rangiranim nacističkim zločincima odnosno onima koji su velikim dijelom provodili egzekucije na zapovijedi rukovodstva, no onda se dogodila presuda nacističkom čuvaru Johnu Demjanjuku koji je bio zaposlen u koncentracijskom logoru Sobiboru, nakon čega je počela intenzivna potraga za “sitnijim ribicama” . Tako je na sud ‘dolijao’ i Josef Schütz kojem je suđeno u Brandenburgu. On je optužen za sudjelovanje u masovnim ubojstvima tisuća zatvorenika u koncentracijskom logoru Sachsenhausenu nedaleko Berlina. Tijekom suđenja tvrdio je da je nevin i da je zapravo za vrijeme rata radio kao poljoprivrednik, no dokumentacija iz logora Sachsenhausen tvrdi drugačije. Tu su nađeni podaci koji pokazuju da je bio čuvar ovog logora pune tri godine od 1942. do 1945. U ovom je suđenju, na kojem je optuženik bio prisutan samo dva i pol sata dnevno zbog svoje pozne životne dobi, proglašen je krivim za sudioništvo u ubojstvu više od 3500 osoba. U cijelom postupku tereti ga se za sudjelovanje u istrebljenju dijela zatvorenika strijeljanjem, a dijela plinom ciklonom B.
Malo je vjerojatno da će odslužiti kaznu
Naravno, obrana sprema žalbu, a Josef S. je na kraju suđenja izjavio da nije imao ništa s onim za što ga se optužuje, na što je reagirao sudac Udo Lechtermann koji optuženom pojasnio da je već samo svojim radnim mjestom podržavao nacističku politiku masovnog istrebljenja. Malo je vjerojatno da će optuženi odslužiti svoju kaznu jer će sud, pretpostavlja se, kao olakotnu okolnost uzeti njegovu starost, zbog čega se postavlja pitanje čemu onda ovakvi procesi jer su svi sudionici zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu sada vremešni ljudi koji će se od zatvorske kazne izvući na neki od načina.
No, iako se suđenje Demjanjuku tretiralo posljednjim suđenjem nacističkom zločincu, čini se da ni ovaj slučaj iz 2022. neće biti zadnji.
Piše: Sonja Kirchhoffer
