Ako je vjerovati članku nedavno objavljenom u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences”, tim američkih i švicarskih znanstvenika otkrio je najstariji materijal na Zemlji. Riječ je o zvjezdanoj prašini iz meteorita Murchinson, koji je 1969. godine pao na područje jugoistočne Australije. Meteorit, objašnjavaju stručnjaci, sadrži čestice prašine koje su se formirale u zvijezdama što su sjale davno prije nastanka Sunčeva sustava. Za neupućene, pretpostavlja se da je naše Sunce staro 4.6 milijardi godina, dok je planet na kojem živimo nastao prije koje četiri i pol milijarde godina. Čestice o kojima je u studiji riječ stare su pak nevjerojatnih sedam i pol milijardi godina! Riječ je o sitnim zrncima, veličine između dva i trideset mikrometara (mikrometar je jedna tisućina milimetra). Kako su, možda se pitate, znanstvenici ustanovili njihovu starost? Dijelove meteorita samljeli su u prah te ih potom izmjerili kad se prašina izložila kozmičkim zrakama. “Mljevenjem dijelova meteorita nastaje forma nalik pasti”, ispričala je Jennika Greer, geofozičarka iz čikaškog muzeja Field. “Pasta se nakon toga razgradi u kiselini, a od nje ostane zvjezdana prašina”. Glavni autor studije Philipp Heck, kustos spomenutog muzeja i izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu, pojasnio je da se, kad zvijezda umre, njezine čestice rasprše po svemiru. Ta “predsolarna zrnca” potom postaju dijelovi novih zvijezda, planeta, mjeseca i meteora.
Piše: Lucija Kapural
