Nevidljiva opasnost: Najpogubniji virusi u ljudskoj povijesti

Dok svijet strepi od koronavirusa, a procjene stručnjaka kreću se između polova “malo jača gripa” i “globalna apokalipsa”, donosimo listu nevidljivih no pogubnih uzročnika zaraznih bolesti koji su kroz povijest odnijeli najviše ljudskih života!

Ebola virus – Prvi slučajevi zaraze ebola virusom istodobno su zabilježeni na dvije lokacije, u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo. Dogodilo se to 1976. godine, a bolest, koja se prenosi krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih ljudi i životinja, crnim se kontinentom proširila poput šumskog požara. Dok je soj nazvan Reston bio bezazlen (ljudi se od njega nisu ni razbolijevali!), soj Bundibugyo imao je motralitet veći od pedeset posto (odnosno sedamdeset posto na području Sudana). Soj Zair, nazvan po nekadašnjem imenu DR Konga, uzrokovao je pak epidemiju koja je u zapadnoj Africi trajala od 2013. do 2016. godine, odnijevši živote osamdeset posto zaraženih. Zdravstveni stručnjaci vjeruju da su ga na čovjeka prenijeli šišmiši.

Marburg virus – Ovaj opaki mališan identificiran je 1967. godine, nakon što su djelatnici jednoga njemačkog laboratorija bili izloženi zaraženim majmunima, uvezenim iz Ugande. Poput ebola virusa, uzrokovao je hemoragijsku groznicu, što je samo ljepši naziv za visoku temperaturu praćenu krvarenjem iz svih organa i dijelova tijela, koja vrlo često rezultira padanjem u stanje šoka i smrću. Smrtnost je tada iznosila 25 posto, da bi se, rijekom epidemije u Demokratskoj Republici Kongo između 1998. i 2000. godine, popela na vrtoglavih – osamdeset posto! Jednak postotak zaraženih boleština je pospremila pod zemlju i tijekom epidemije u Angoli 2005. godine.

Bjesnoća – Cjepiva protiv bjesnoće, namijenjena kućnim ljubimcima, postoje od dvadesetih godina prošlog stoljeća i do danas su gotovo u potpunosti iskorijenila ovu zaraznu bolest u razvijenim zemljama svijeta. Nažalost, bjesnoća, koja doslovce razara ljudski mozak, i dalje je ozbiljan problem u Indiji i dijelovima Afrike. Cjepiva kojima se pacijenti efikasno liječe su dostupna, no ako zaražena osoba na vrijeme ne potraži liječničku pomoć, smrt je jedini mogući ishod.

HIV – Otkako je, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, otkriven, gotovo 36 milijuna ljudi izgubilo je život uslijed zaraze virusom humane imunodeficijencije. Premda su danas dostupni snažni antivirusni lijekovi, koji zaraženima omogućuju više-manje normalno funkcioniranje, HIV nastavlja uzimati maha u slabije razvijenim društvima, odakle potječe devedeset pet posto novih zaraženih slučajeva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka dvadeseta osoba u subsaharskoj Africi pozitivna je na HIV.

Hantavirus – Javnost je saznala za ovaj virus 1993. godine, kad su mladić i djevojka iz plemena Navajo umrli u američkoj bolnici samo nekoliko dana nakon što su primljeni na odjel s respiratornim smetnjama. Nekoliko mjeseci kasnije, virus je izoliran iz tijela miša koji se nastanio u domu zaraženog para. Više od 600 pojedinaca u SAD-u se otada zarazilo ovim virusom, od čega je 36 posto njih izgubilo život. Valja znati da se hantavirus ne prenosi s osobe na osobu, već uslijed kontakta s izmetom zaraženih miševa. Virus sličan ovome pojavio se početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, kad se zarazilo više od tri tisuće sudionika Korejskog rata.

Velike boginje – Variola vera je prva zarazna bolest koja je pobijeđena cijepljenjem i provođenjem programa suzbijanja: posljednji slučaj opisan je 1977. u Somaliji, a tri godine kasnije Svjetska zdravstvena organizacija bolest je proglasila iskorijenjenom. Unatoč tome, treba znati da je uzročnik variole vere primjer ubojitog virusa koji je razarao čovječanstvo tisućama godina. Svaka treća zaražena osoba izgubila je život, i to u strahovitim bolovima, dok su preživjelima ostajali duboki ožiljci na koži, a nerijetko su i gubili vid. Stopa smrtnosti bila je posebno visoka izvan Europe, među populacijom koja prethodno nije imala dodira s ovom bolešću. Povjesničari procjenjuju da je čak devedeset posto domorodačkog stanovništva Sjeverne i Južne Amerike umrlo uslijed zaraze ovim virusom, koji su im prenijeli europski doseljenici. Samo u dvadesetom stoljeću, velike boginje su odnijele 300 milijuna života.

Piše: Lucija Kapural

Komentari