Na dnu Jadrana: Nijemi svjedoci burne prošlosti

Premda je ronilaštvo kod nas zanemaren sport, valja reći da smo po broju podvodnih atrakcija među prvima u svijetu, bok uz bok s razvikanom Italijom ili Egiptom. Jadransko more krije čak 15.000 brodova, podmornica, zrakoplova te ostalih olupina, neodoljivo privlačnih iskusnim roniocima. Najvrednija je “Leteća tvrđava B-17”, američki bombarder koji je 1944. sletio na more i potonuo kod otoka Visa. Prevozio je 11 članova posade i gotovo 8.000 kilograma bombi. Budući da se nalazi na dubini od 74 metra, ostao je zaštićen od pljačkaša, tako da su u njemu pronađeni mnogi osobni predmeti članova posade, od maski za disanje do osobnih dokumenata. Istraživanja je vrijedna i olupina austro-ugarskog putničkog parobroda “Baron Gausch”, koja sniva na dnu mora zapadno od Brijuna. U kolovozu 1914., brod je prevozio obitelji austrijskih časnika na ruti Boka Kotorska-Mali Lošinj-Trst. Do najveće civilne nesreće austro-ugarske mornarice došlo je zbog kapetanove želje da skrati vrijeme putovanja: usprkos upozorenjima, pokušao je proći kroz minsko polje. Nije uspio. Ulazak u olupinu dopušten je samo kroz prve dvije palube, zbog sigurnosnih razloga. Vidljivost je izvrsna, a prizor zarđalog trupa na kojem se jasno ističe rupa od eksplozije istodobno potresan i fascinantan. Južno od Pule, tridesetak metara ispod morske površine, nalaze se pak ostaci “Drage”, radnog broda za vađenje pijeska s morskog dna, koji je potonuo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je spoj preopterećenja i lošeg vremena uzrokovao pucanje pramčanog dijela i brz prodor vode. U podmorju nedaleko Ližnjana, svoj vječni dom je našao talijanski razarač “Cesare Rossarol”, koji je 1918. nabasao na podvodnu minu te potonuo, povukavši sa sobom sedamdeset dvije duše.

Piše: Lucija Kapural

Komentari