Prije četvrt stoljeća, u Grčkoj je pronađen kostur tinejdžerice star 9.000 godina. Arheolozi nisu uspjeli otkriti mnogo o njenom životu – doznali su tek da je umrla u špilji Theopetri, na području današnje Tesalije, te da je ovaj svijet napustila u dobi između petnaest i osamnaest godina. A onda je na scenu stupila forenzika. Zahvaljujući nedavnoj rekonstrukciji djevojčine lubanje, doznali smo kako je prapovijesna mlada dama izgledala! Znanstvenici su joj nadjenuli ime Avgi, što na grčkom znači “Zora”, mada bi joj nadimak “Mrkla noć” puno bolje pristajao. Imala je, naime, snažnu čeljust kao u muškarca, isturenu bradu te mrk pogled. Pored forenzičara, u rekonstrukciji Zorina lika sudjelovali su ortopedi, endokrinolozi, neurolozi i stomatolozi. Do lica koje je zaklopilo oči u mlađemu kamenom dobu došli su tako što su isprintali trodimenzionalnu repliku njene lubanje, a potom rekonstruirali mišić po mišić lica, analizirajući najsitnije detalje oblika lubanje, proučavajući živce i slično. Boju kose, očiju i puti znanstvenici su procijenili na osnovu prevladavajućeg fenotipa ljudi koji su nastanjivali taj kraj. Kako su, dovraga, znali da je bila namrgođena, možda se pitate. Pa, nisu. U razdoblju u kojem je živjela, ljudi su s lova počeli prelaziti na kultiviranje životinja i biljaka, odnosno proizvodnju hrane. Bio je to mukotrpan život, pa su znanstvenici djevojci, koja je dokazano bila anemična i imala problema s kukovima, podarili mrk izraz lica. Njena čeljust doista je bila izbočena, po svoj prilici zbog žvakanja životinjske kože u svrhu smekšavanja, što je bila česta praksa njenih suvremenika.
Piše: Lucija Kapural
