Ljudi crnih glava: Odakle su došli Sumerani?

Između moćnih rijeka Eufrata i Tigrisa, od Armenskog visočja do Perzijskog zaljeva, prostire se najbogatija obradiva zemlja Azije – Mezopotamija. Na tome golemom području, prije otprilike šest tisuća godina, tajanstveni narod Sumerana stvorio je prvu svjetsku civilizaciju. Odakle su ovi tehnološki neshvatljivo napredni ljudi došli? Odgovor na ovo pitanje još uvijek predstavlja povijesnu zagonetku. Najraniji zapisi govore da je ovaj narod “sišao s neba”. Većina znanstvenika smatra da su se Sumerani doselili s prekomorskih strana, iz južne Perzije ili sjeverozapadne Indije, a njihovo poznavanje brodova podržava tu pretpostavku. Zna se da su se uvelike razlikovali od ostalih naroda prednje Azije. Bili su nižeg rasta, izrazito tamnokosi (sami sebe su nazivali “ljudima crnih glava”), a drevni sumerski jezik, koji su arheolozi i lingvisti potpuno dešifrirali, još nije svrstan u neku od poznatih jezičnih porodica. Za nevjerojatne dosege Sumerana u matematici (tvorci su najstarijega računarskog sustava čovječanstva), književnosti (stvorili su najstarije pismo na svijetu, klinopis) i graditeljstvu (nadaleko su poznati impresivni zigurati u njihovim gradovima-državama, a sustavi za natapanje koje su razvili bili su građevinski pothvat bez presedana u starome svijetu) uvelike su zaslužni negostoljubivi uvjeti u novoj domovini. Mezopotamija, naime, isprva nimalo nije nalikovala na obećanu zemlju: nepregledne močvare prekrivale su plodnu ravnicu, dok bi je proljetne poplave pretvarane u jezero; iz Arapske pustinje dolazile su pješčane oluje; vreli vjetrovi donosili su jata skakavaca, a pljačkaški nomadi haračili su dolinom. Kako bi nadvladali te probleme, Sumerani su sagradili nasipe i kanale kojima su isušili močvare, zauzdali poplave, natopili suha polja te počeli uzgajati žitarice i datulje. Odatle je krenuo sav napredak.

Piše: Lucija Kapural

Komentari