Tiranosaure ne nazivaju bez razloga kraljevima dinosaura – visoki oko šest te dugački do čak trinaest metara, plijen su trgali zubima oštrim poput noževa, a uz to su bili brzi i nevjerojatno snažni. Nakon što je u američkoj saveznoj državi Montani otkrivena nova vrsta tiranosaura, 74 milijuna godina star Daspletosaurus horneri, znanstvenici su spoznali da su ovi moćni gmazovi imali i nježniju stranu. Proučavajući nevjerojatno dobro očuvane fosilne ostatke novootkrivene vrste, zaključili su da su njeni pripadnici imali njuške osjetljive na dodir poput ljudskih jagodica, kojima su se mazili prije parenja. Već ranije se znalo da su nosom istraživali okoliš te, uz njegovu pomoć, gradili gnijezda i nosili krhka jaja ili potomstvo, a sad se pokazalo da su je koristili i za predigru. Na njuškama su, naime, imali čvrsti zaštitni sloj prožet brojnim sitnim brazdama, do kojih su dopirali krajevi trodijelnog živca. Sličnu anatomiju danas imaju krokodili i aligatori, koji oko čeljusti imaju tisuće sitnih osjetljivih izbočina. Trodijelni moždani živac ima posebnu ulogu kod mnogih sisavaca, gmazova i ptica, jer prenosi osjetilne signale od brkova i receptora do mozga. Upravo zahvaljujući njemu, krokodili u vodi osjećaju dodir i vibracije, a ptice selice ga koriste za detekciju magnetskih polja.
Piše: Lucija Kapural
