Krije li ova plaža drevno blago?

Galicija, autonomna zajednica i povijesna regija u sjeverozapadnoj Španjolskoj, bogata je  arheološkim lokalitetima. Možda najuzbudljiviji nalazi se na tzv. “Katedralskoj plaži”: valovi Atlantskog oceana ondje su tijekom stoljeća mrvili mekše stijene, stvarajući zapanjujuće lukove i mračne špilje, ali i ispirući dokaze skrivena antičkog blaga. Nakon što su Rimljani prije dva milenija pokorili Galiciju, počeli su eksploatirati to zlatom bogato područje kako bi kovali novac. Pretpostavlja se da su pretraživali i špilje na Katedralskoj plaži. “Rimljani su bili svjesni rudnog bogatstva u tom području – ta zato su i krenuli u osvajački pohod!” tvrdi Manuel Miranda, šef konzervatorske udruge koja pokušava natjerati galicijske vlasti da pregledaju dokaze rimskog kopanja za zlatom u okolici. “Štoviše, kolege i ja uvjereni smo da se na samoj plaži nalazio rudnik zlata kojeg su Rimljani eksploatirali, ali je nestao pod utjecajem vjetra i mora” priča Miranda, dodajući kako su na strmoj litici iznad plaže geolozi pronašli kanal koji su izgradile ljudske ruke. “Nisu utvrdili kada je točno nastao, ali ima sličnosti s kanalima koje su Rimljani koristili za iskapanje zlata. Palili bi vatre u zemlji i onda ih gasili vodom iz tih kanala. Velike razlike u temperaturi dovodile bi do pucanja tla, nakon čega su nastavljali kopati ručnim alatima”. Katedralska plaža se proteže obalom provincije Lugo, regije poznate po hodočašćima do katedrale svetog Jakova u Santiago de Composteli. Hodočasnici nastavljaju do rta Finisterra, poluotoka na zapadu Galicije koji su Rimljani smatrali mjestom gdje svijet završava. Oko 350 milijuna godina prije nastanka tih legendi, kontinenti Laurusija i Godnwana su se sudarili i razbili planinski lanac za kojeg se pretpostavlja da je bio visok kao Himalaja. Stijene Katedralske plaže po svoj su prilici nastale iz tih planina.

Piše: Lucija Kapural

Komentari