Zid plača, poznat i pod nazivom Zapadni zid, jedini je izvanjski ostatak tzv. Drugog hrama u Jeruzalemu. Hram je podigao izraelski kralj Salomon, da bi za vladavine Heroda Velikog bio obnovljen. U vrijeme rimskog osvajanja Jeruzalema, 70. godine, hram je srušen, a od njega je ostalo tek popločje s potpornim zidovima. Danas, kao cilj židovskog hodočašća i mjesto molitve, pedesetak metara dugački te dvadeset metara visoki zid ima značenje nacionalnog simbola. Tijekom iskopavanja u njegovoj neposrednoj blizini, arheolozi su otkrili tri tajanstvene podzemne prostorije. Bile su smještene na različitim dubinama te povezane stepeništem, a najveća je imala dimenzije 2.5×4 metara. Premda stručnjaci za sada ne mogu decidirano reći čemu su prostorije služile, pretpostavljaju da su bile dio znatno većeg kompleksa koji je kasnije uništen. Unutar prostorija, pronađeno je mnoštvo predmeta za svakodnevnu uporabu, starih otprilike dvije tisuće godina – glineni krčazi, neka vrsta ognjišta, mjerni instrumenti te ostaci tzv. galala, kamenog bazena namijenjenog vjerskim obredima. U okruglim, kockastim i trokutastim nišama isklesanim u zidovima nalazile su se pak uljane lampe. “U ovim prostorijama se možda stanovalo ili su pak imale funkciju skladišta”, ispričao je voditelj istraživanja Barak Monnickendam-Givon. “Postoji, međutim, i mogućnost da su služile kao skloništa, odnosno mjesta gdje su se ljudi skrivali tijekom rimske opsade Jeruzalema”. Prostorije su otkrivene ispod bijeloga mozaičnog poda zgrade koja je izgrađena prije 1.400 godina, tijekom bizantinskog perioda. To zdanje uništeno je u jedanaestom stoljeću, kad su podzemne prostorije zatrpane.
Piše: Lucija Kapural
