Kakvo blago krije dubrovačka špilja?

Špilja Kukova peć nova je arheološka atrakcija kod Dubrovnika. Lokalitet, u prošlosti korišten tijekom dugih sedam tisuća godina, bio je poprište istraživanja koja je 2017. i 2019. proveo dubrovački Arheološki muzej pod vodstvom dr. sc. Domagoja Perkića, u suradnji s karlovačkim speleolozima iz kluba “Ursus spelaeus”. Stručnjaci su otkrili da je u razdoblju srednjega i kasnog neolitika špilja rijetko korištena, moguće kao povremeno stanište. Slijedi razdoblje njezina najintenzivnijeg korištenja tijekom razvijenog eneolitika, od 2900. do 2150. godine prije Krista, a čovjek ju je nastanjivao sve do osamnaestog stoljeća, perioda iz kojeg datiraju dvije manžete, svetačka medaljica, privjesak od zuba morskog sisavca, po svoj prilici dupina, te zlatni, srebrni i brončani novčići iz venecijanskih, austrijskih, turskih i dubrovačkih kovnica. Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću znati okolnosti u kojima je netko skrio te predmete u špilji, no budući da datiraju iz turbulentnih vremena, kad se krojila nova politička karta cijele Europe, nije teško doći do svakakvih maštovitih hipoteza. Špilja je duga 81 metar i duboka 22 metra, a ulaz u nju vrlo je skučen, zbog erozije kamenja tijekom stoljeća. Lokalitet je, zbog biološke raznolikosti, zaštićen te zatvoren za javnost.

Piše: Lucija Kapural

Komentari