Eliseo Gil, donedavno jedan od najuglednijih španjolskih arheologa, ovih se dana suočava s nezapamćenim prezirom javnosti i struke, ali i mogućnošću da duže vrijeme provede na “državnim jaslama”. Gil je, naime, optužen da je, zajedno s dvojicom suradnika, krivotvorio stotine drevnih artefakata. Ako ga sud proglasi krivim za prevaru i uništavanje kulturne baštine, mogao bi dobiti pet i pol godina robije, baš kao i njegov pomoćnik, geolog Óscar Escribano. Treći član tima, analitičar drevnih materijala Rubén Cerdán, iza rešetaka bi pak mogao provesti dvije i pol godine – potonjeg se sumnjiči “samo” za izdavanje falsificiranih dokumenata kojima se jamči autentičnost. Početak ove mučne priče seže u 2006. godinu, kad je Gil stekao slavu otkrićem nekoliko stotina keramičkih komada, poznatih pod nazivom “ostraca”, na nalazištu Iruña-Veleia, smještenom u srcu Baskije. Predmeti su, slavodobitno je tada ustvrdio, bili prekriveni crtežima, frazama na latinskom, grčkom i baskijskom jeziku te egipatskim hijeroglifima. Između ostalog, pohvalio se, on i kolege pronašli su najstariji prikaz Kristova raspeća, ustvrdivši da datira iz 3. stoljeća. Stručnjaci su, međutim, ubrzo primijetili da se ikonografija na tom komadu keramike ne poklapa s vremenskim periodom iz kojega navodno datira. Kako je vrijeme prolazilo, sve više arheologa primjećivalo je slične nepodudarnosti, a zaključak se sam nametnuo – Gil i njegovi kompanjoni krivotvorili su većinu crteža i natpisa! Nakon što je specijalna znanstvena komisija utvrdila da je čak 467 artefekata s nalazišta Iruña-Veleia “podvrgnuto naknadnoj intervenciji”, protiv trojice muškaraca podignuta je optužnica. Suđenje je počelo prije nekoliko dana, a sva trojica tvrde su nevini. Na tiskovnoj konferenciji, Gil je ustvrdio kako nema znanstvenih dokaza da su artefakti krivotvoreni, te je dodao da zbog “neosnovanih optužbi” i izostanka podrške kolega osjeća duboku bol.
Piše: Lucija Kapural
