Kako su Sumerani iščezli s povijesne pozornice?

Prije otprilike šest tisuća godina, Sumerani su na području Mezopotamije, najbogatije obradive zemlje Azije, stvorili prvu svjetsku civilizaciju. Odakle je ovaj tehnološki napredan narod došao, nije definitivno utvrđeno (većina stručnjaka smatra da se doselio iz južne Perzije ili sjeverozapadne Indije), no dobro se zna kako je iščezao s povijesne pozornice. Impresivnu kulturu temeljili su na gradovima-državama poput Uruka, Ura, Kiša, Nipura i Lagaša, a vladari tih država međusobno su se često sukobljavali, nastojeći pokoriti čitavu zemlju. Te borbe, u kombinaciji s nedostatkom političkog jedinstva, dovele su do pada Sumera. Zemlju bez prirodnih granica sve su više ugrožavali došljaci, Semiti iz Arapske pustinje. U plodnoj, vodom bogatoj dolini, pustinjski nomadi gledali su, naime, obećanu zemlju. Prve seobe Semita u Mezopotamiju počele su već oko 3000. godine prije Krista, da bi semitski časnik Sargon, opremivši vojsku najmodernijim oružjem, u 24. stoljeću krenuo u osvajanje sumerskih državica. Sumerani, koji su se kopljem, sjekirom i štitom borili “prsa o prsa”, nisu se mogli suprotstaciti osvajačima, oboružanim kopljima za bacanje te lukovima i strijelama. Jedna za drugom, njihove državice dolazile su u ruke neprijatelja. Konačni pad Sumera zbio se 2340. godine prije Krista, kad je Sargon porazio kralja Uruka, najmoćnije države Sumerana. U osvojenom gradu, svečano se okrunio za “cara četiriju strana svijeta”. Sjeverno od Sumera, dao si je sagraditi novu, semitsku prijestolnicu – Akad. Prema tom gradu, Semiti su se prozvali Akađanima.

Piše: Lucija Kapural

Komentari