Kako su paleolitički ljudi stvarali oruđe i oružje?

Američki arheolog i paleoantropolog John W. Olsen, jedan od vodećih stručnjaka za razdoblje starijega kamenog doba, otkrio je brojne zanimljive detalje o oruđu i oružju iz toga, najstarijeg i najdužeg razdoblja ljudske povijesti. Kao prvo, valja znati da su predmeti iz paleolitika pretežno izrađivani od klesanog kamenja. Najviše se upotrebljavao kremen, koji se mogao lako obrađivati u svim smjerovima, a najjednostavniji postupak sastojao se u tome da se kamen udara o kamen sve dok se ne počnu odlamati iveri. S usavršavanjem tehnike, kameni obluci bili su zamijenjeni tzv. amigdaloidima, obostrano rezanim kamenjem karakteristična bademastog oblika. Od prvih amigdaloida, primitivnog oruđa starog preko milijun godina, razvila su se sofisticirana oruđa te oružja poput glatke sjekire s drvenom drškom, koplja i bodeža. Istodobno dolazi do veće “specijalizacije” i veće raznovrsnosti predmeta na raznim područjima. Razvoj vrška koplja u Sjevernoj Americi prije 25.000 godina svjedoči, primjerice, da su se vretenastiji i pravilniji oblici podudarali s postupnim smanjenjem veličine plijena. Novi predmeti omogućavali su lovcu da lovi s veće udaljenosti a, u slučaju da snaga ruke nije bila dovoljna, izumljena je neka vrsta propulzora: bio je to štap ili komad kosti s utorom u bazi u koji se moglo utaknuti koplje. Zamahom “propulzora”, pomoću načela poluge, koplje se moglo vrlo daleko odbaciti. Ovakvi predmeti pronađeni su na brojnim nalazištima u sjevernoj Europi, pored kostiju sobova – omiljenog plijena lovaca. Na Dalekom istoku su pak otkriveni grublji kremeni vršci: mogućnost da prehranu temelje na ljuskarima nije natjerala te ljude da razviju funkcionalniju tehniku lova. Potkraj paleolitika, predmeti od kamena postali su lakši za rukovanje, a za njihovu izradu postala je nužna uporaba drugih predmeta, poput čekića ili dlijeta, preteče modernog skalpela. Tada je, osim kamena, čovjek kao sirovinu počeo koristiti životinjske kosti.

Piše: Lucija Kapural

Komentari