U prve dvije milijarde godina, našim planetom dominirale su fotosintetske bakterije, a tek kasnije se pojavljuju organizmi koji, za izvor energije, konzumiraju organski materijal. Zemljina atmosfera, naime, u početku nije sadržavala slobodni kisik, pa animalni život nije mogao biti održan.
Tijekom proterozoika, flora je bila sačinjena od jednostaničnih zelenih i smeđih algi, no ubrzo se počinju javljati i kompleksniji oblici, poput Vendotaenida – najstarijih fosiliziranih višestaničnih algi. Te drevne biljke nisu trebale sustave za održavanje vlage, budući da je svaka njihova stanica bila u kontaktu s vodom. Kako bi prešle na kopno, razvile su sustave za prikupljanje vode i nutrijenata iz zemlje.
Prve biljke na kopnu morale su imati voštani pokrov, za zadržavanje vlage, te otvore u staničnoj stijenci, radi izmjene plinova. Također su bile prisiljene razviti čvršće stanice, koje bi ih pridržavale iznad tla. Nisu odmah imale lišće, korijen ili sjemenke. Bile su to vrste poput Cooksonije iz silura te Rhynije iz devona – niske, s jednostavnim provodnim sustavom te strukturama za razmnožavanje (sporangijima) na vrhu stabljike.
Svladavanje prepreka išlo je postepeno i na različite načine, što je polako dovelo do nastanka današnjih skupina biljka: mahovina, papratnjača i sjemenjača. Mahovine su riješile samo dio problema koje donosi život na kopnu. Budući da nisu razvile pravi korijen, stabljiku ni list, i dalje su bile ovisne o vodi, pa ih i danas nalazimo isključivo na vlažnim mjestima.
Sredinom devona, neki predstavnici papratnjača započinju rast u visinu. Do tada su sve biljke bile niže od jednog metra no, razvojem korijena, debla i krošnje, nastaju prve šume. Sjemenjače, koje su se razvile tek u kasnom devonu, predstavljaju najuspješnije kopnene biljke – kako su najmanje ovisne o vodi, može ih se naći čak i u pustinjama.
Zašto su životinje naselile kopno nakon biljaka? Odgovor je jednostavan – i životinje su se morale nečim hraniti! Da bi kopneni mesojedi mogli preživjeti, morali su postojati kopneni biljojedi, a da bi kopneni biljojedi preživjeli, morale su postojati kopnene biljke.
Piše: Lucija Kapural
