Kad evolucija krene unatrag: Zašto smo dobili kost više?

U školi su nas učili da se kostur zdrave, odrasle osobe – bez mutacija, atavizama i posljedica teških ozljeda – sastoji od 206 kostiju. Britanski znanstvenici nedavno su dokazali da su nas učili – pogrešno! U uglednom časopisu “Journal of Anatomy”, objavili su sažetak dugogodišnjeg istraživanja, koje je rezultiralo otkrićem da je čovječanstvo u posljednjih stotinu godina razvilo statistički prevladavajuću 207. kost u organizmu. Riječ je o fabelli, košćici koja se nalazi na stražnjoj strani zgloba koljena te čuva tetivu od oštećenja. Prisutna je kod nekih majmuna te, kako se dosad vjerovalo, kod tek tridesetak posto ljudi – kod predaka obje vrste počela je nestajati hodom evolucije, prije nekoliko stotina tisuća godina. A onda se, tvrde britanski stručnjaci, dogodilo nešto neobično: od kraja 20. stoljeća, fabella je kod ljudi postajala sve češća. Znači li to da se evolucijski kotač počeo okretati unatrag? Do tog zaključka znanstvenici su došli proučavanjem kostiju ljudskih koljena od 1875. naovamo. Pokazalo se da je 1900. godine fabellu imalo manje od osam posto ljudi, a 2000. godine već njih 31 posto. Trend se nastavio, sve brže i brže, pa tako danas ovu kost ima čak 52.83 posto ljudi, podjednako žene i muškarci. Premda za to nemaju jasnih dokaza, znanstvenici vjeruju da je povećanje broja kostiju posljedica promjena u našem okruženju: u posljednjih sto godina poboljšala se prehrana te smo, posljedično, postali viši, snažniji i teži nego što su bili naši preci. To znači da su naša koljena jače opterećena pri kretanju, pa je moguće da je to dovelo do aktiviranja genetskog potencijala koji nosimo još iz prapovijesti, odnosno povratka ove “zaštitne” kosti.

Piše: Lucija Kapural

 

Komentari