Prije otprilike petnaest tisuća godina, na području koje danas nazivamo Levantom (uključuje Izrael, Palestinu, Libanon te dijelove Sirije i Jordana) cvala je tzv. natufijska kultura. Ovi lovci i skupljači plodova smatraju se prvom populacijom koja je prihvatila više-manje trajne i stabilne životne zajednice, oprostivši se s nomadskom egzistencijom svojih predaka te utabavši stazu za razvoj poljoprivrede. Dugogodišnja iskapanja u toj regiji otkrila su na tisuće kostiju prapovijesnih ljudi, pomiješanih s onima životinjskima. Brojnošću su se posebno isticali ostaci zmija i guštera. Što su kosti tih gmazova radile u ljudskim nastambama? Je li moguće da su se naši preci sladili tim ljigavim stvorenjima? Nedavno istraživanje izraelskih arheologa pokazali su da jesu. Analizirajući kosti drevnih ljuskaša (red gmazova kojem pripadaju gušteri i zmije), na njima su otkrili brojna oštećenja. Neka su, istinabog, nastala erozijom, no na drugima su bili tragovi rezanja, stvoreni ljudskom rukom! “Radio sam na mnogo zooarheoloških lokaliteta, no niti na jednom nije bilo ovoliko ostataka ljuskaša. Već to na osnovu toga naslutili smo da su te životinje služile ljudima kao hrana, a laboratorijska analiza malenih kostiju sada je to i potvrdila”, ispričao je glavni autor studije Ma’ayan Lev, doktorand arheologije sa Sveučilišta u Haifi. “Ovo otkriće daje nam jedinstven pogled u svakodnevni život natufijskog čovjeka. O toj kulturi ne zna se mnogo, što naš rad čini značajnijim!”.
Piše: Lucija Kapural
