Ostia, gradić na ušću Tibera u središnjoj Italiji, poprište je nedavna senzacionalnog arheološkog otkrića. “Hram šarenog mramora”, kako su istraživači zbog podna mozaika od šarenog mramora prozvali ruševine velebne građevine stare 1.600 godina, nekoć je bio svetište boga Mitre. Za neupućene, mitraizam je bio antički misterijski kult utemeljen na štovanju staroga indoiranskog božanstva Mitre, a u Rimsko Carstvo je prodro u 1. stoljeću, sa zarobljenim vojnicima s Istoka. Nepobjedivog boga ratnika i lovaca, često poistovjećivanog s Apolonom i Helijem, odnosno sa svjetlom i suncem, štovali su mnogi rimski carevi, a neki – poput Aureliajna i Julija Apostate – mitraizam su čak proglasili državnom religijom. “U središnjoj prostoriji hrama, kojom dominira šareni mramorni pod čudesne ljepote, pronašli smo neku vrstu ritualnog zdenca, klupu namijenjenu žrtvovanju te mnogo vrijednih artefakata, poput slikarija koje prikazuju Mitru u lovu ali i natpisa koji pokazuje da se, osim toga perzijskog božanstva, ovdje štovao Kron, grčki bog žetve i vremena“, ispričao je voditelj istraživanja Max Victor David, profesor povijesti i antičke kulture na Sveučilištu Bologna. “U svoje vrijeme, hram je bio poprište brojnih rituala, koji su uključivali raskošne bankete, inicijacijske ceremonije te žrtvovanje životinja. Ostaci psihotorpnih biljnih mješavina koje smo pronašli sugeriraju da su sudionici ovih rituala bili u izmijenjenom stanju svijesti odnosno, svakodnevnim jezikom, drogirani”. Godine 391. mitraizam je zabranio car Teodozije I., zajedno s ostalim poganskim kultovima, ali se održao na rubovima Carstva do početka 5. stoljeća. Tada se kršćanstvo proširilo i na područje Ostije, a Mitrin hram je, objašnjava David, pretvoren u gostionicu.
Piše: Lucija Kapural
