Arheolozi su na Tamanskom poluotoku, istočnom dijelu prirodne barijere koja odvaja Azovsko od Crnog mora (leži nasuprot Krimu), pronašli drevni grčki šljem. Iako fragmentiran i hrđav, odmah je prepoznatljiv kao korintski šljem, poznati dizajn iz 5. stoljeća pr. Kr. Riječ je o šljemu kakvog su nosili grčki junaci poput Leonide i Perikla. Pokriva gotovo čitavo lice izuzev uskih otvora za oči i usta. To svjedoči o tadašnjem načinu borbe starih Grka temeljenom na slabo pokretnim redovima teških kopljanika (hoplita) – pruža maksimalnu zaštitu od uboda kopalja, ali ograničava vidno polje i sluh.
Kako se ovaj šljem našao toliko daleko od Grčke? Grci su se već u 7. stoljeću pr. Kr. počeli naseljavati na području Crnog mora kao trgovci, a oko dva stoljeća kasnije tamo se razvilo bogato Bosporsko Kraljevstvo. Arheolozi su kod sela Volna, na lokalitetu gdje je pronađen spomenut šljem, pronašli čak 600 kurgana (grobnih humaka) s ostatcima brojnih ratnika. Ovo je tek drugi korintski šljem pronađen na tom području. Grčki ratnici su tek rijetko pokapani sa šljemovima, obično kad ostatci nisu mogli biti preneseni u njihov rodni grad, u kojem bi slučaju šljem bio oznaka društvenog položaja.
Piše: Boris Blažina
