Graditelji najstarijeg hrama na svijetu bili su neobjašnjivo tehnološki napredni!

Devedesetih godina prošlog stoljeća, arheolozi su u Turskoj otkrili ruševine onoga što se danas smatra najstarijim hramom na svijetu. Göbekli Tepe, impresivni kompleks podignut prije više od jedanaest tisuća godina, od tada ne prestaje golicati maštu znanstvenika. Problem koji najviše intrigira stručnjake jest sljedeći: kako su “primitivni” neolitički lovci i skupljači uspjeli izgraditi ovako kompliciranu strukturu? “Jasno je da su, u tehnološkom pogledu, bili neobjašnjivo napredni. Najnovija analiza te divovske građevine sugerira da su se njeni graditelji mogli podičiti iznimnim razumijevanjem geometrijskih principa. Göbekli Tepe, istinsko arheološko čudo, odskače od onog što je struka vjerovala o prastanovnicima ovih područja. Više je neho očito da se nije radilo ni o kakvim divljacima”, ispričao je Avi Gopher, profesor arheologije na Sveučilištu u Tel Avivu. Prema nalazima znanstvenika, koji su koristili prostorni algoritam za mjerenje i analizu arhitektonskog oblika hrama, kompleks se ne sastoji od zasebnih nepovezanih struktura, nego od povezanih komora i stupova koji su oblikovani prema jednom planu i najvjerojatnije konstruirani u isto vrijeme. Osobito zanimljiva jest činjenica da su središnje točke tri najznačajnije prostorije hrama geometrijski povezane i utemeljene prema gotovo savršeno formiranom istostraničnom trokutu. “Pri takvoj razini predplaniranja, tisućama godina prije pojave prvog pisma, graditelji su se morali koristiti drugim markerima, poput biljaka položenih na tlo kako bi označili improviziranu mapu”, objašnjava Gopher.

Piše: Lucija Kapural

Komentari