Svi oni koji vole daleku prošlost čuli su za drevni sumerski grad Lagaš . Njegova se starost procjenjuje na otprilike 5 tisuća godina. Smatra se da je u jednom trenutku otprilike negdje u 21.stoljeću pr. Kr. to bio najveći grad na svijetu.
Lagaš najvažniji izvor za povijest Sumera
U njemu je nađena ogromna zbirka glinenih pločica ispisanih klinastim pismom, a koje su ujedno najvažniji izvor za povijest Sumera. Donedavno se smatralo da su se mezopotamski gradovi razvijali tako što su se širili iz upravnog i kultnog sjedište na okolno poljoprivredno zemljište. No ovo stajalište je danas barem kada je u pitanju drevni Lagaš napušteno. Zahvaljujući razvoju tehnologije danas imamo sasvim novu viziju ovog grada i njegova razvoja.
Grad sastavljen od više otoka
Dronovi su pokazali da je Lagaš bio otočni grad usporediv s današnjom Venecijom. Prema snimkama dronova smatra se da su postojala četiri veća otočna područja između kojih su postojali vodeni putovi, pa su se ljudi kretali ovim otocima čamcima ili mostovima. Čini se da su najstariji otoci oni na kojima su evidentirani ostaci bedema kao i gradskih ulica, a gdje su nađeni i ostaci peći koje su služile za proizvodnju keramike. Uz ova dva otočna dijela grada postojao je i otok na kojem je bio smješten zigurat odnosno hram te otok na kojem se skupljala trska za izgradnju nastambi i drugih potrebnih stvari, a gdje je, čini se, ribolov bio dominantan.
Zigurati kao zvjezdarnice
Na čelu grada-države se nalazio lugal odnosno veliki čovjek koji je, između ostalog, komunicirao s bogovima. Zigurat je bio važno mjesto u svakom sumerskom gradu, a koji je ujedno služio i kao zvjezdarnica, važna sa stajališta poljoprivrednih radova. Možda upravo sam Lagaš dobro objašnjava sumersku kozmogoniju, a prema kojoj je svijet nastao iz mora, a iz kojeg su kasnije nastali Nebo i Zemlja.
Piše: Sonja Kirchhoffer
