Bez alata nema zanata: Kojim su se oruđem koristili prvi poljoprivrednici?

Stotinama tisuća godina, naši preci živjeli su nomadski, baveći se lovom i skupljanjem plodova. Desetak tisuća godina prije Krista, čovjek otkriva poljoprivredu, čime se život radikalno mijenja. Ta promjena, poznat kao neolitička revolucija, dovela je do proizvodnje hrane i sjedilačkog načina života. Prvi zemljoradnici oslanjali su se isključivo na vlastitu  snagu i snalažljivost pri obradi zemlje i pripremi dobivenih plodova. Tek oko 6000. godine prije Krista, čovjek počinje koristiti pripitomljene životinje kao pomoć, isprva pri oranju zemlje a kasnije i kod ostalih poljoprivrednih radova, što je nemjerljivo povećalo radnu produktinost. Uslijedio je razvoj novih, znatno sofisticiranijih alata. Za pripremu hrane poput žitarica, neolitički čovjek napravio je mlinski kamen, a s vremenom je naučio proizvoditi keramiku od gline. Izumom lončarskog kola odnosno proizvodnjom keramičkih posuda, omogućeno je čuvanje hrane, preciznije, skladištenja brašna, ulja i ostalih namirnica. Još veći napredak bit će postignut upotrebom metala. Prvi metal poznat ljudima bio je bakar, a njegovo korištenje započelo je tijekom šestog tisućljeća prije Krista na području Bliskog Istoka. Međutim, zbog mekoće bakra, takvi alati vrlo lako su se lomili, pa su naši preci počeli miješati bakar s kositrom, čime je dobivena puno čvršća bronca. Njenim masovnim korištenjem započelo je brončano doba, koje je okončalo kameno doba.

Piše: Lucija Kapural

Komentari