Arheolozi su u Londonu otkopali septičku jamu iz četrnaestog stoljeća, koja je imala prilično zanimljivu povijest. U sedamnaestom stoljeću je, naime, temeljito očišćena te prenamijenjena u luksuzan i dobro opskrbljen vinski podrum, pa ne čudi podatak da su u njoj otkriveni predmeti poput glaziranih zdjela, čaša i tanjura. Pažnju znanstvenika posebno je privukla neobična viljuška s koštanom drškom i dva zupca, po svoj prilici namijenjena konzumaciji slatkiša. Pronađena je i željezna mamuza te dragocjena staklena tintarnica s prstenovima od zlata, a najneobičniji artefakt je pločica koja je prikazivala figuru mitološkog stvorenja, napola čovjeka a napola zvijeri s dugačkim repom. Logično bi bilo pretpostaviti da je potonja bila dio uređenja vinskog podruma, no analiza je pokazala da datira između 1350. i 1390. Kako je završila u septičkoj jami, znanstvenici za sada ne mogu objasniti. “S obzirom na prvotnu svrhu jame, riječ je o golemoj strukturi: imala je oblik kvadrata te dimenzije 4.5 puta 4.5 metara”, ispričala je voditeljica iskopavanja Antonietta Lerz. “Duboka je preko četiri metra, a moguće je da je u vrijeme kad se koristila kao septička jama bila i dublja. Pretpostavljamo da su septičku jamu koristili posjetitelji ‘Chester Inna’, konačišta koje se nalazilo u neposrednoj blizini. U njemu je, prema pisanim zapisima, odsjedao i česterski biskup kad je boravio u Londonu”. Pod u podrumu, pokazala je analiza, postavljen je u osamnaestom stoljeću, dok je neveliki zahod dodan stotinjak godina kasnije.
Piše: Lucija Kapural
