Cionizam je pokret kojem je cilj bio stvaranje neovisne židovske države. Prvi svjetski cionistički kongres održao se od 29. do 31. kolovoza 1897. u švicarskom gradu Baselu. Predsjedavajući tog kongresa bio je sam osnivač cionizma – Theodor Herzl. On je po porijeklu bio mađarski Židov, no veći dio života proživio je u Beču, tada prijestolnici Austro-Ugarske.
Herzl je zamislio svjetski cionistički kongres kao neku vrstu simboličkog parlamenta židovske države, koja još nije postojala, ali se na taj način pripremalo njeno stvaranje. Prvi je kongres isprva trebao biti održan u Münchenu, no Herzl ga je premjestio u Basel, i to iz ironičnog razloga. Naime, u Münchenu su se održavanju tog kongresa protivili upravo tamošnji Židovi. Naime, tada su se mnogi europski Židovi protivili cionizmu, misleći da ugrožava njihov položaj među kršćanima u Europi.
U Baselu je za održavanje kongresa odabrana zgrada gradskog kazina (u to doba riječ kazino nije označavala samo kockarnicu, nego kazalište odnosno dvoranu za bal). Na kongresu je sudjelovalo oko 200 poslanika iz čak 17 zemalja. Zanimljivo je da su neke od sudionica bile i žene, njih sedamnaest, no nisu imale pravo glasa (dobile su ga tek sljedeće godine).
Na kongresu je osnovana Cionistička organizacija (kasnije preimenovana u Svjetska cionistička organizacija), s Theodorom Herzlom kao predsjednikom. Ta je organizacija trebala poslužiti kao prethodnica prave židovske države. Odmah u Baselu prihvaćena je za himnu znamenita Hatikva (HaTiq’vah – doslovno značenje nada). Za potpresjednike organizacije izabrani su Max Nordau (također po porijeklu mađarski Židov kao i Herzl), te Moses Gaster.
Herzl je nakon završetka kongresa zapisao: “U Baselu sam utemeljio židovsku državu. Kad bih to danas rekao naglas svi bi mi se smijali. Za pet godina možda, a za pedeset sigurno, svi će to uvidjeti.”
