Na današnji dan

Zakon o lenu cara Lotara III. (1136.)

Lotar III. Saksonac pripadao je saksonskom visokom plemstvu (prije 1075. -1137.). Njegov je otac grof Gebhard od Süpplingenburga bio protivnik rimsko-njemačkog cara Henrika IV. Obitelj je imala sjedište u današnjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska. Gebhard je poginuo kratko nakon Lotarovog rođenja.

U razdoblju 1104. – 1106. Lotar je podupirao Henrika V. u borbi za prijestolje protiv njegovog oca i cara Henrika IV. Zbog te podrške postao je vojvoda Saske, a okolnosti ovog imenovanja nisu sasvim jasne. Naime, Lotar III. tada nije bio jedan od jačih velikaša. Međutim, nakon imenovanja vojvodom njegova vlast ojačala – vodio je svoju politiku te se pokazao kao mudar političar i dobar vojskovođa. Zatim je postao neprijatelj cara Henrika V., pa mu je ovaj oduzeo titulu vojvode. Lotar se pokajao i tako ponovo vratio sasko vojvodstvo. Uskoro je opet stao na stranu careve opozicije i sudjelovao u Bitki kod Welfesholza, kad su Sasi potpuno potukli carevu vojsku. 

Nakon što je 1125. car Henrik V. umro, za novog kralja izabran je, na veliko iznenađenje, upravo Lotar III. Postojala su tri kandidata, a izborno vijeće sastojalo se od deset predstavnika iz svih četiriju velikih plemena. To su bili Franci, Sasi, Švabi i Bavarci. Tijekom vladanja Lotar III. sudjelovao je u nekoliko ratova, ali je ostao zapamćen po zakonu donesenom 6. studenog 1136. godine. Naime, nakon što je saznao da vazali po čitavom carstvu prodaju ili daju svoja lena kako bi izbjegli obaveze prema feudalcu, na snagu je stupio edictalis lex, odnosno Zakon o lenuNjime se zabranjuje prodaja ili davanje lena bez dozvole jer se time smanjuje mogućnost iskorištavanja lena za cara i vojsku. Oni koji su prekršili zakon, izgubili su prihode s imanja, pa i čitavo imanje. 

Piše: Marsela Alić

Komentari