Na današnji dan

Začetak Hrvatskog državnog arhiva Škrinjom privilegija – 1643.

Imala je zaštitnu bravu koja se otključavala s tri različita ključa.

Simboličkim začetkom Hrvatskog državnog arhiva smatra se 23. prosinac 1643. godine. Tada je, temeljem saborske odluke, tadašnji vrhovni zemaljski poreznik i blagajnik Ivan Zakmardi dao izraditi tzv.Škrinju privilegija (lat.Cista privilegiorum) u koju su pohranjeni isprave, zakoni i privilegije Hrvatskog Kraljevstva dostupni u to doba.

Naime, u srednjem vijeku isprave i spise čuvali su banovi, banovci, protonatori i Zagrebački kaptol, a od početka 17. stoljeća Sabor počinje sustavnije raditi na popisivanju i zaštiti najvrednijeg gradiva Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Kako je Škrinja imala samo simboličko značenje, jer se u nju mogao smjestiti tek neznatan dio isprava, Hrvatski sabor za prvog zemaljskog arhivara imenuje Ladislava pl. Kiralyia i određuje da se Škrinja privilegija iz prostoraiznad sakristije stolne crkve na Kaptolu prenese u zemaljsku kuću na Markovu trgu.

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti. Godine 1913. dovršena je zgrada namjenski građena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, u kojoj se Arhiv i danas nalazi na današnjem Marulićevom trgu.

Škrinja privilegija čuva se danas u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva. Na svojoj prednjoj strani ima naslikane grbove Hrvatske i Slavonije, a imala je zaštitnu bravu koja se otključavala s tri različita ključa (jedan je svojedobno čuvao ban, drugi podban, a treći protonotar).

piše: Dražen Krajcar

Komentari